Otvorio/la sam neke podatke, što sada?

Vidjeli smo kako učiniti vladine podatke legalno i tehnički upotrebljivima. Sljedeći korak je potaknuti druge na korištenje tih podataka.

Ovaj dio se bavi promocijom uporabe podataka izvan njenog originalnog područja.

Proširite vijest!

Prvo i osnovno, pobrinite se da promovirate otvorene podatke u sklopu kampanje u vašem interesnom području.

Ako otvorite veći broj baza podataka, korisno bi bilo odvojiti vrijeme kako bi bili sigurni da ljudi znaju (ili da barem mogu saznati) što ste učinili.

Uz priopćenja za tisak, objave na vašoj web stranici, i tako dalje, mogli biste razmotriti:

• Kontaktirati ugledne tvrtke ili pojedince koji rade ili su zainteresirani za ovo područje
• Kontaktirati relevantne mailing liste ili grupe na društvenim mrežama
• Direktno kontaktirati buduće korisnike za koje znate da bi bili zainteresirani za vaše podatke

Razumijevanje vaše publike

Kao i sva javna komunikacija, stupanje u kontakt sa zajednicom povezanom s podacima mora biti precizno. Kao i sve grupe dioničara, prava poruka može biti potraćena ako se uputi krivom području.

Digitalne zajednice imaju tendenciju dijeljenja novih informacja, no također ih i vrlo brzo konzumiraju. Pišite s očekivanjem da će vaše poruke biti samo letimice pročitane, a ne istražene u detalje.

Članovi tehnoloških zajednica će rjeđe od prosječnog građanina koristiti MS Windows. To znači da dokumente ne biste trebali spremati u MS Office formatima koji se mogu čitati dok niste na mreži. Dva su razloga:

• Prvi je da će ti dokumenti biti manje dostupni. Umjesto dokumenta koje bi vidjeli na ekranu, čitatelji će pronaći nepotpunu kopiju od drugog izvora
• Drugo, vaša organizacija šalje direktnu poruku da niste spremni prilagoditi se razvojnim programerima. Umjesto toga, očekujete da članovi tehnološke zajednice dolaze k vama.

Objavite vaš materijal na third-party stranicama

Mnogi blogovi su stvorili velike baze čitatelja u specijaliziranim temama određenih područja. Moglo bi biti od koristi dodati članak o vašoj inicijativi na njihovu stranicu. Od toga mogu profitirati obje strane. Vi dobijate veći interes, a oni besplatni članak u tom području.

Približite vaše komunikacijske kanale društvenim mrežama

Nerealno je za očekivati od državnih službenika da će veliki dio vremena provoditi na društvenim mrežama. No, nekoliko je načina kako vaš sadržaj može lako biti podijeljen među tehničkim korisnicima. Savjeti:

• Provide unique pages for each piece of content

Kad je poruka podijeljena s drugima, primatelj će ubrzo zatim potražiti relevantan sadržaj.

• Avoid making people download your press releases

Priopćenja za tisak su u redu. One su precizne poruke o specifičnom pitanju. No, ako vaš sadržaj traži preuzimanje s interneta, a pritom da ga se otvori izvan web preglednika, manje će ga ljudi pročitati. Tražilice će rjeđe indeksirati takav sadržaj. Ljudi će rijetko kliknuti za preuzimanje.

• Consider using an Open license for your content

Osim što ćete ljudima koji žele podijeliti vaš sadržaj reći da je to dozvoljeno, također ćete poslati poruku da vaša organizacija razumije otvorenost. To će zasigurno ostaviti puno važniji dojam o otvorenim podacima nego bilo koja rečenica iz vašeg priopćenja tisku.

Društveni mediji

Organizacijama koje nemaju novca je neefikasno trošiti sate na stranicama društvenih medija. Najznačajniji način kako će se vaš glas čuti na forumima je da omogućite vašim člancima na blogovima da se lako mogu dijeliti. To znači da prije čitanja sljedećeg dijela, provjerite da ste pročitali prethodni. Imajući to na umu, slijedi nekoliko prijedloga:

• Discussion fora

Twitter je rapidno izrastao u platformu koja se mora odabrati ako se žele rasprostraniti informacije. Bilo što sa tagom #opendata će odmah vidjeti tisuće ljudi.

LinkedIn sadrži mnoštvo grupa koje su orijentirane otvorenim podacima

Dok je Facebook izvrstan za običnu publiku, nije dobio pozornost zajednice koja se bavi otvorenim podacima.

• Link aggregators

Pošaljite vaš sadržaj ekvivalentima vijestima za štrebere. Reddit i Hacker News su trenutačno dvoje najvećih u ovom području. Nešto manje korisni alati su Slashdot i Digg.

Ove stranice usmjeravaju značajan promet prema zanimljivom materijalu. Također, one su se fokusirale na teme određenih područja.

Okupljanje ljudi: Nekonferencije, sastanci i kampovi

Događanja “licem u lice” mogu biti vrlo efikasan način kako potaknuti ljude da koriste vaše podatke. Razlozi zašto organizirati takvo događanje uključuju:

• Saznanja o budućim korisnicima
• Saznanja o potražnji za različitim skupovima podataka
• Saznanja o tome kako drugi ljudi žele koristiti vaše podatke
• Pružanje budućim korisnicima više informacija o podacima koje posjedujete
• Omogućavanje sastanaka budućih korisnika (primjerice kako bi surađivali)
• Izlaganja vaših podataka široj publici (npr. blogovi i medijska pokrivenost koje će potaknuti vaše događanje)

Postoji mnogo različith načina za pokretanje događanja, te mnoštvo njihovih tipova, ovisno što želite ostvariti. Osim tradicionalnih konferencijskih modela koji uključuju pripremljene formalne govore, prezentacije i demonstracije, postoje i razna događanja upravljana sudionicima koji mogu:

• Voditi ili definirati program događanja
• Predstaviti se, ad hoc iznijeti svoje interese i reći na čemu rade
• Dati improvizirane, kratke prezentacije o stvarima na kojima rade
• Voditi radionice o nečemu što ih interesira

Mnogo je online dokumentacije koja objašnjava kako organizirati ovakve tipove događanja, koju možete naći tražeći : ‘unconference’, ‘barcamp’, ‘meetup’, ‘speedgeek’, ‘lightning talk’, itd. Ne bi bilo loše i kontaktirati ljude koji su organizirali događanja u inozemstvu te koji bi vam mogli pomoći i savjetovati vas u vezi vašeg događanja. Također, moglo bi biti korisno ući u partnerstvo s nekom drugom organizacijom (npr. društvenom organizacijom, organizacijom koja prenosi vijesti ili obrazovnom institucijom) kako bi proširili bazu sudionika, te povećali izloženost.

Djelovanje! Dani hakiranja, nagrade i prototipovi

Struktura ovakvih natjecanja je da se objavi određeni broj skupova podataka, a potom programerima da kratak vremenski okvir - koji može biti svega 48 sati do nekoliko tjedana - u kojem moraju razviti aplikacije koje koriste te podatke. Nagrada se zatim dodjeljuje najboljoj aplikaciji. Natjecanja su održana u brojnim zemljama, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Norvešku, Australiju, Španjolsku, Dansku i Finsku. Examples for Competitions —————————————————————————————————-

Pokaži nam bolji način je bilo prvo takvo natjecanje u svijetu. Inicirano je od strane vlade Ujedinjenog Kraljevstva “The Power of Information Taskforce” na čelu s Tomom Watsonom iz Ministrovog Kabineta u ožujku 2008. Slogan ovog natjecanja otvorenog programerima cijelog svijeta je bio “Što biste vi napravili s javnim podacima?”, s primamljivom nagradom od 80 000 funti za pet najboljih aplikacija.

Aplikacije za demokraciju, jedno je od prvih natjecanja u Sjedinjenim Američkim Državama, pokrenuto u listopadu 2008. od strane Vivek Kundre, tadašnjeg CTO-a (Chief Technology Officer) vlade District of Columbia (DC). Kundra je razvio revolucionarnu bazu podataka, http://data.octo.dc.gov/, koja je sadržavala podatke kao što su informacije o kriminalu u stvarnom vremenu, rezultati školskih testova te indikatori o siromaštvu. Tada je to bila najiscrpnija baza podataka u svijetu. Izazov je bio kako ju učiniti korisnom za državljane, posjetitelje, tvrtke i vladine agencije u Washington, DC-u.

Kreativno rješenje je bilo izrada natjecanja Apps for Democracy (Aplikacije za demokraciju). Strategija je bila naći ljude koji bi razvili aplikacije koristeći podatke iz nedavno objavljene baze podataka. Sadržavala je online podnošenje aplikacija, mnogo manjih nagrada umjesto nekolicine velikih te nekoliko različitih kategorija kao i nagradu “People’s Choice”. Natjecanje je trajalo 30 dana, a vladu koštalo 50 000 dolara. Zauvrat, razvijeno je ukupno 47 aplikacija za iPhone, Facebook i internet s procijenjenom vrijednošću od više od 2 600 000 dolara.

The Abre Datos (Open Data) Challenge 2010. Ovo natjecanje, održano u Španjolskoj u travnju 2010., pozvalo je programere da naprave aplikacije otvorenog koda u svega 48 sati koristeći javne podatke. Natjecanju je pristupilo 29 timova koji su razvili razne aplikacije uključujući program za informiranje o stanju na cestama u Baskijskom okrugu te aplikaciju s podacima o autobusima i autobusnim postajama u Madridu, koje su osvojile prvo i drugo mjesto s nagradama od 3000 i 2000 eura.

Nettskap 2.0. U travnju 2010., Norveško Ministarstvo za državnu administraciju je organiziralo “Nettskap 2.0”. Norveške programerske tvrtke, javne agencije ili pojedinci dobile su zadatak da izrade web projekte u područjima razvoja usluga, efikasnih radnih procesa te povećanog sudjelovanja u demokraciji. Poseban naglasak je bio na upotrebi državnih podataka. Iako je rok za predaju bio mjesec dana kasnije, 9. svibnja, ministar Rigmor Aasrud je izjavio da je odaziv bio “silan”. Ukupno je zaprimljeno 137 aplikacija, od čega ih je 90 koristilo državne podatke. 17 pobjednika je podijelilo 2.5 milijuna norveških kruna, a ukupna vrijednost svih 137 aplikacija je iznosila 28.4 milijuna norveških kruna.

Mashup Australia. Australska vlada sa svojim 2.0 Taskforce-om (operativnom grupom) je htjela ukazati građanima zašto bi otvoreni pristup australskim državnim podacima imao pozitivan utjecaj na državnu ekonomiju i društveni razvoj. Natjecanje je trajalo od 7. listopada do 13. studenog 2009. Taskforce je objavio određeni broj otvorenih baza podataka u velikom broju formata. 82 aplikacije koje su izrađene su dokaz kako nove i inovativne aplikacije mogu nastati objavom državnih podataka otvorenog karaktera.

Konferencije, kampovi, dani hakiranja

Jedan od efikasnijih načina da društvene organizacije (CSO - Civil Society Organisations) pokažu vladama vrijednost otvaranja njihovih baza podataka je da prikažu načine kojima upotreba informacija može dovesti do društvenih i ekonomskih koristi. CSO organizacije koje promoviraju upotrebu podataka su bile ključ u državama u kojima je ostvaren pomak u politikama i zakonima koji je omogućio podatkovnim skupovima da budu i tehnički i pravno dostupni, tj. otvoreni.

Tipične aktivnosti koje se provode u sklopu ovih inicijativa obično uključuju natjecanja, konferencije otvorenih vladinih podataka, “nekonferencije”, radionice i “dane hakiranja”. Ove aktivnosti su često organizirane od strane zajednice korisnika s podacima koji su već proaktivno objavljeni ili prikupljeni koristeći pristup zahtjevima podataka. U ostalim slučajevima, odvjetnici civilnog društva su u suradnji s progresivnim dužnosnicima radili na objavljivanju novih skupova podataka koje bi programeri mogli koristiti za izradu inovativnih aplikacija.