Što su otvoreni podaci?

Ovaj priručnik govori o otvorenim podacima, ali što je to zapravo? Što ih čini “otvorenima” i o kakvim vrstama podataka zapravo pričamo?

Što znači otvoreno?

Ovaj priručnik govori o otvorenim podacima - ali što su zapravo “otvoreni” podaci? Za naše potrebe, otvoreni podaci su definirani kao:

Otvoreni podaci su podaci koji se mogu slobodno koristiti bez ograničenja, ponovno koristiti i podijeliti bilo s kime - uz uvjet imenovanja autora i dijeljen pod jednakim uvjetima.

Kompletna definicija “otvorenog” daje detaljan uvid što to znači, a najkraćim crtama se može sumirati kao:

• Dostupnost i pristupačnost: Podaci moraju biti dostupni u cjelosti i po cijeni ne većoj no što iznosi tiskanje, stoga se preporuča preuzimanje putem interneta. Isto tako, podaci moraju biti dostupni u preglednom obliku i u mogućnosti s izmjenom sadržaja
• Ponovna uporaba i redistribucija: Podaci moraju imati dozvolu za korištenje izvan izvornog područja namjene i redistribuciju uključujući miješanje s drugim bazama podataka.
• Globalna uključenost: Svi imaju pravo na korištenje i redistribuciju - ne smije biti nikakve diskriminacije među područjima korištenja ili ljudi i zajednica. Primjerice, ne-komercijalna ograničenja koja sprječavaju komercijalnu upotrebu ili ograničenja upotrebe određenih područja (na primjer, samo u obrazovanju) nisu dopuštena.

Ako se pitate zašto je toliko važno razjasniti što pojam otvorenosti znači i zašto se koristi ova definicija, postoji jednostavan odgovor: interoperabilnost, odnosno sposobnost zajedničkog rada.

Interoperabilnost znači mogućnost zajedničkog rada različitih sistema i organizacija (među-djelovanje). U našem slučaju, to znači mogućnost spajanja različitih setova podataka.

Interoperabilnost je važna jer omogućava zajednički rad različitih komponenti. Mogućnost spajanja komponenti je neophodna za izgradnju velikih, kompleksnih sustava. Bez interoperabilnosti to postaje skoro pa nemoguće - kao što je prikazano u poznatome mitu Kule Babilonske gdje je (ne)mogućnost komunikacije (interoperabilnosti) rezultirala krahom cjelokupne gradnje.

Ni s podacima nije ništa drugačije. Osnova zajedništva podataka (ili koda) je da se bilo koji sadržani “otvoreni” podatak može spojiti s drugim “otvorenim” materijalom. Ova interoperabilnost je ključ u razumijevanju koristi od “otvorenosti”: dramatično poboljšanje mogućnosti za spajanje različitih skupova podataka, a time i mogućnost za razvoj boljih ili brojnijih proizvoda i usluga (ove koristi su detaljnije objašnjene u dijelu “zašto” otvoriti podatke).

Ako znamo da “otvorenost” omogućava spajanje dva otvorena skupa podataka iz dva različita izvora, tada smo sigurni da ćemo izbjeću naši verziju Kule Babilonske: mnoštvo skupova podataka s malo ili nimalo mogućnosti za spajanje u veće sustave gdje leži prava vrijednost.

O kakvim podacima Vi pričate?

Čitatelji su već vidjeli svakakve primjere otvorenih podataka - a još će ih sresti u daljnjem čitanju. Ipak, dobro je naglasiti koji tipovi podataka jesu, odnosno, mogu postati otvorenima, a isto tako, koji to ne mogu.

Naglasak je na tome da kada podatke činimo otvorenima, usredotočavamo se na neosobne podatke, odnosno podatke koji ne sadrže informacije o konkretnim osobama.

Slično, za neke vrste državnih podataka mogu postojati nacionalne restrikcije.